Svjetski dan humanosti je prilika da podsjetimo vlade svih zemalja na njihovu odgovornost za zaštitu i brigu o sigurnosti građana koji sami sebi, ne mogu pomoći, navodi Fondacija Banke hrane Crne Gore.
– Solidarnost građana je na zavidnom nivou, bez obzira što se za prosječnog stanovnika Crne Gore, ne može reči da živi dobro. Prosječna plata je daleko ispod minimalne potrošačke korpe; obračun sindikalne potrošačke korpe (SIK) Crne Gore kaže da ona iznosi 1870 eura i da 585 eura treba samo za hranu četvoročlanoj porodici sa dvoje maloljetne djece. Oni koji žive od minimalne plate i minimalne penzije, a njih je najveći broj, jedva spajaju kraj sa krajem. Kako žive oni koji nemaju nikakvih primanja najmanje zanima one, koji primaju platu da o njima brinu – ističe Banka hrane u saopštenju.
Kako su dodali, plemeniti ljudi koji žele pomoći onima kojima je potrebno, ne traže izgovor.
– Pomažu i odvajaju od onog malo što imaju. To se ne može reći za one koji zahvaljujući visokim primanjima i unosnim poslovima, žive život daleko iznad standarda naše države(a i mnogih bogatijih država). Državna “elita” ne vidi težak život građana Crne Gore i ne traži način da im pomogne. Cijene i dalje rastu, ljudi ne mogu da se prehrane, plate stanarinu, troškove režije, spreme djecu za predstojeću školsku godinu. Obećavali su prodaja dva majbaha i namjeru da se od tog novca pomognu socijalno ugroženima. Ideju Banka hrane da se po trzišnim cijenama naplate krediti i stanovi, dobijeni po posebno povoljnim uslovima, što je mogao biti početni kapitala za gradnju socijalnih stanova, nisu ni razmatrali – navode u ovoj NVO.
Skoro svakodnevno smo, ističu u ovoj NVO, svjedoci apela za pomoć.
– SMS donacije su postale normalna pojava u našim životima. Ne osjeća se niko prozvanim zbog toga. Ne grize savjest funkcionere da se ljudi odriču lijekova, ugrožavaju zdravlje jer nemaju novca. Ne smata im ni što djeca odustaju od školovanja nakon OŠ, jer nemaju sredstava da kupe udžbenike, školski pribor i ostale neophodna pomagala za učenje – navode u saopštenju.
„Normalno” je, kažu, da imamo najviše službenih automobila po glavi stanovnika, analitičari kažu i ministara i potpredsjednika (zakonodavne i izvršne vlasti).
– Broj savjetnika i konsultanata (zapošljavanja u raznim statusima) se ne smanjuje u javnoj upravi. Privilegije funkcionera se ne smanjuju, iako djeca nemaju čak ni užinu u školi, niti dovoljan broj obroka u Narodnim kuhinjama. Hoćete li se gospodo, koji privremeno odučujete u ime svih nas, izviniti se što ste vaše potrebe stavili iznad elementarnih ljudskih (hrana, mjesto za život, liječenje) – pitaju u ovoj NVO.
Kako dodaju, funkcioneri na navišem nivou posjećuju prestižna svjetska ljetovališta a našima mališanima je nedostižan jednodnevni izlet do Sutomora.
– Švedska ministarka je podnijela ostavku (kao lični moralni čin) jer je nehatom iskoristila službenu, umjesto ličnu karticu kupivši čokoladicu-tobletone. Naši funkcioneri državni novac nerijetko doživljavaju kao ničiji, pa ga nemilice troše – navode.
Banka hrane naglašava da borba za život i dostojanstvo ljudi ne smije biti podređena bilo čijim foteljama.
– Pokažite gospodine premijeru, ministri i ostali javni funkcioneri, malo milosti ako nemožete odgovornosti – ppručuju iz ove NVO.
Sve je, kažu, veći broj humanitarnih organizacija koje pomažu velikom broju ljudi koji sa svojim primanjima ne mogu obezbijediti neophodne potrepštine za normalan život.
– Od hrane preko garderobe, kupovine lijekova, kirije, drva…, sve je predmet pomaganja. Sve pohvale dugujemo volonterima koji nesebično doniraju svoje vrijeme i rad kako bi olakšali život onima kojima je svaka pomoć itekako dobrodošla. Ako želimo da imamo bolje društvo, počnimo od malih stvari, ne okrećimo glavu od ljudi u potrebu. Učimo djecu empatiji, ne dozvolimo da izrastu u ljude nezainteresovane za probleme drugih jer takvo društvo ne može biti humano niti srećno. Humanost kao i siromaštvo ne poznaje naciju, vjeru niti političku pripadnost – poručuje Banka hrane.
