U Iranu se danas održava drugi krug predsedničkih izbora na kojima su sučeljeni reformistički veteran Masud Pezeškijan i bivši nuklearni pregovarač s tvrde linije Said Džalili.
Drugi krug izbora podstaknutih pogibijom Ebrahima Raisija u helikopterskoj nesreći prošlog meseca, održavaju se dok su Iranci suočeni s nedostatkom sloboda, padom životnog standarda i posrnulom ekonomijom, piše redakcija Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku.
Džalili je predstavnik vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hamneija u Vrhovnom savetu za nacionalnu bezbjednost (SNSC). Bio je sekretar SNSC-a između 2007. i 2013. godine, i za to vrijeme je predvodio iransku delegaciju u neuspjelim pregovorima sa Zapadom o nuklearnom programu Teherana.
On predstavlja tvrdu liniju konzervativnog tabora i nikada nije na izabranoj funkciji.
Pezeškijan je bio član parlamenta od 2008. godine i bio je potpredsednik između 2016. i 2020. godine, kada su umjereni i reformisti imali većinu u zakonodavnom tijelu.
On je doveo u pitanje iranske metode primene hidžaba – islamske marame za žene – i zalagao se za pregovore sa Zapadom.
Pezeškijan, međutim, takođe podržava principe Islamske Republike i kaže da će slijediti Hamneijevu politiku ako bude izabran.
Malo je vjerovatno da će ishod izbora dovesti do velikih promjena u politici, ali bi mogao da utiče na izbor naslednika 85-godišnjeg Hamneija, koji je iranski vrhovni lider od 1989. godine.
U prvom krugu glasanja zabilježena je rekordno niska izlaznost od 39,9 odsto, uprkos Hamneijevim pozivima na veliko učešće birača kako bi se projektovao imidž snažnog Irana u kome narod podržava politički establišment.
Islamska Republika je dugo tvrdila da legitimitet crpi iz jakog odziva birača, ali slabo učešće na nedavnim izborima i smrtonosni protesti protiv establišmenta doveli su u pitanje legitimitet sadašnjeg rukovodstva.
Iranci razmišljaju o nastavku bojkota predsjedničkih izbora
Pezeškijan je u prvom krugu osvojio 10,5 miliona glasova, a Džalili 9,5 miliona. Međutim, on je imao koristi od podele konzervativnih glasova. Predsjednik parlamenta Mohamed Baker Kalibaf, koji je dobio 3,4 miliona glasova, podržao je Džalilija, premda nije izvjesno da će se njegovi glasovi preliti konzervativnom kandidatu.
Pezeškijanov štab pokušavao je da poveća izlaznost ubeđivanjem ljudi koji su bojkotovali prvi krug da glasaju u drugom krugu. Njegove pristalice su nastojale da istaknu, kako navode, opasnost od dolaska na vlast ljudi s tvrde linije, tvrdeći da će njegova administracija sprovesti represivnu politiku i dodatno izolovati Iran.
Disidenti su pozvali javnost da nastavi bojkot glasanja, insistirajući da izbori u Iranu nisu ni slobodni ni pošteni i da prošli izbori nisu uspjeli da podstaknu promene pošto konačna moć pripada Hamneiju.
U Iranu, vrhovni lider ima konačnu riječ o svim državnim pitanjima, a predsjednik nema mnogo uticaja na mnoga ključna pitanja.
Raisi, koga mnogi Iranci nazivaju „teheranskim kasapinom“ zbog njegove navodne uloge u masovnom pogubljenju političkih zatvorenika 1988. kada je bio zamenik tužioca Teherana, poginuo je zajedno s ministrom inostranih poslova Hoseinom Amir-Abdolahidžanom i nekoliko drugih zvaničnika kada se njihov helikopter srušio 19. maja.
