Ukupni trošak za formiranje robnih rezervi u prvoj godini bio bi 21,38 miliona eura od čega bi 13,83 miliona bilo potrošeno za kupovinu i nabavku robe, a 2,54 miliona eura bili bi troškovi skladištenja te robe i poslovanja Agencije za strateške rezerve države. Rezerve bi obuhvatale poljoprivredno-prehrambene proizvode, ljekove i sanitetski materijal i naftu i naftne derivate.
Uz to, u kapitalnom budžetu za narednu godinu biće predviđen novac za izgradnju posebnih smještajnih kapaciteta za robne rezerve da država ne bi plaćala kiriju privatnicima.
Za naftne rezerve se već nalazi predlog zakona u skupštinskoj proceduri, dok će radna grupa koju će činiti ministarstva poljoprivrede, ekonomskog razvoja i zdravlja predložiti zakonsko rješenje za formiranje robnih rezervi za poljoprivredno-prehrambene proizvode, ljekove i sanitetski materijal.
Ovo je naveo potpredsjednik Vlade za ekonomska pitanja i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj u odgovoru na poslaničko pitanje Dejana Đurovića (NDS). Odgovor na pitanje “koje ste aktivnosti od dolaska na mjesto ministra ekonomskog razvoja preduzeli u vezi s formiranjem robnih rezervi u Crnoj Gori” je dostupan na sajtu Skupštine.
Robne rezerve su potrebne u slučaju poremećaja na tržištu s nabavkom robe kakvi su, na primjer, bili u periodu pandemije korona virusa, ali i izbijanja rata u Ukrajini koji i danas traje.
Đeljošaj je pojasnio da je Studija o opravdanosti formiranja robnih rezervi u Crnoj Gori koju je radio Ekonomski fakultet u 2022. godini za potrebe ranije Ministarstva ekonomskog razvoja pokazala da bi trošak bio oko 21,34 miliona eura.
“Treba imati u vidu da su troškovi najveći u prvoj godini, dok se uspostavi adekvatan sistem i izvrši kupovina robe koja se će se nalaziti u državnom vlasništvu, dok su budući troškovi značajno manji. Takode, u slučaju da u budžetu trenutno ne postoji dovoljno novca za formiranje robnih rezervi, prema predloženim količinama, predloženo je osnivanje Agencije koja bi postepeno akumulirala novac za formiranje rezervi i bavila se kontrolom i praćenjem snabdjevenosti tržišta i drugim poslovima. Rezerve poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, ljekova i sanitetskog materijala bi trebalo formirati minimalno za obezbjeđenje mjesečnih potreba, dok bi rezerve nafte i naftnih derivata primjenom industrijskog modela trebalo da obezbijede tromjesečne potrebe. Za poslovanje robom koja ulazi u sastav rezervi bila bi zadužena Agencija, a sve u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama i drugim zakonima koji definišu rad državnih organa i institucija”, pojasnio je Đeljošaj detalje te studije.
Robne rezerve kojima je raspolagala Crna Gora ukinute su 25. decembra 2003. godine i tog dana je usvojen Zakon o interventnim nabavkama kojim se uređuje postupak snabdijevanja tržišta pšenicom, pšeničnim proizvodima, jestivim uljem, šećerom i drugim proizvodima koji su neophodni da zadovolje potrebe stanovništva u uslovima ozbiljnih poremećaja na tržištu.
Đeljošaj navodi da je ovaj model na osnovu plana interventnih nabavki pokazao slabosti i da je kroz Studiju predloženo da strateške rezerve Crne Gore sadrže proizvode koji su prepoznati Planom interventnih nabavki (pšenica ili brašno, kukuruz, šećer, jestivo ulje, kuhinjska so i deterdženti), ali i druge proizvode koji su dodatno navedeni i koji uključuju krompir, mlijeko, mesne i riblje konzerve, dok bi u kasnijim fazama trebalo razmotriti i uključenje flaširane vode i zalihe svinjskog i goveđeg mesa.
Ministar je pojasnio da je preporuka iz Studije da se u okviru Agencije formiraju tri sektora – za osnovne poljoprivredne i prehrambene proizvode, za ljekove i sanitetski materijal i za naftu i naftne derivate. Međutim, pošto je aktulelna Vlada već u parlamentarnu proceduru uputila Predlog zakona o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima kojim je predviđeno da rezervama nafte i derivata upravlja Uprava za ugljovodonike, Studija iz 2022. godine, kaže ministar, u jednom dijelu je već neprimjenjiva.
“Pa ova Vlada smatra da nije potrebno izrađivati dodatne studije koje se odnose na organizacionu strukturu Agencije, kao ni studiju kojom će se bliže utvrditi smještajni kapaciteti, a o čemu je prethodna Vlada bila usvojila informaciju. U narednom periodu biće formiran međuresorni radni tim koji će činiti prvenstveno predstavnici Ministarstva ekonomskog razvoja, Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva zdravlja koji će polazeći od zaključaka studije, ali i činjenice da će se rezerve nafte formirati nezavisno od robnih rezervi i rezervi Ijekova i medicinskih sredstava dati konkretne predloge koji će rezultirati predlaganjem određenih zakonskih rješenja kojim će se kod nas vratiti sistem robnih rezervi, koji je u Crnoj Gori ukinut još davne 2003. godine”, istakao je Đeljošaj.
Đeljošaj je pojasnio da se Predlogom zakona o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima, koje je predložilo Ministarstvo energetike i rudarstva, propisuje obaveza formiranja i održavanja obaveznih rezervi naftnih derivata u količini od 61 dan prosječne potrošnje ili 90 dana prosječnog neto uvoza, računato za prethodnu kalendarsku godinu, pri čemu se za količinsku obavezu pojedine zemlje uzima ona vrijednost koja je veća.
“Od propisane minimalne količine obaveznih rezervi naftnih derivata, 1/3 je potrebno formirati u gotovom proizvodu, uskladištenu u Crnoj Gori, dok se preostale 2/3 mogu formirati u tiketima, što predstavlja ovjeren ugovor o pravu moguće kupovine naftnih derivata u nematerijalnom obliku, s pravom da u bilo kom trenutku dio ili ukupna količina naftnih derivata za koje je zaključen ugovor može biti povučen. Obveznici formiranja obaveznih rezervi naftnih derivata su Uprava za ugljovodonike i uvoznici naftnih derivata”, pojasnio je ministar.
U cilju prevazilaženja finansijskih izazova oko formiranja obaveznih rezervi naftnih derivata, navodi on, dio novca direktne budžetske podrške Crnoj Gori od strane Evropske komisije za prevazilaženje energetske krize, u iznosu od 7,5 miliona je predviđen za formiranje obaveznih rezervi.
“Navedenim iznosom planirano je šest miliona za potrebe nabavke rezervi naftnih derivata, dok je za potrebe adaptacije rezervoara u državnom vlasništvu na terminalu u luci Bar, u kojima će obavezne rezerve biti uskladištene, predviđeno milion eura”, kazao je Đeljošaj.
