Rezoluciju, kojom se predlaže da 11. jul bude proglašen Međunarodnim danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici i osuđuje negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca, predložili su Njemačka i Ruanda
Predstavnik Kube rekao je da odbacuju tekst koji se donosi bez konsenzusa i protivi se politizaciji koja vodi do novih podjela.
„Podržavamo konstruktivni dijalog…Mi nijesmo za inicijative koji vode eskalaciji tenzija i etničkim podjelama“, kazao je.
Azerbejdžan neće glasati o rezoluciji.
Predstavnik te države kazao je da su snažno protiv miješaanja u unutrašnja pitanja svih država i postupci UN treba da uživaju najširu moguću podršku i konsenzus.
Predstavnik Namibije rekao je da će njegova država biti uzdržana, jer žele da obuhvatno razgovaraju o genocidu.
Predstavnik Kine najavio je da će glasati protiv rezolucije.
Kazao je da je ono što se desilo Jugoslaviji tamna strana istorije.
»Kina ističe da je predlog rezolucije raspršio brojne kontroverze u BiH u regionu…Kina poziva na punu komunikaciju sa svim državama regiona..Ishitreno glasanje nije u skladu sa duhom pomirenja u BiH i zemljama regionu, nije u skladu sa željom da se održi mir i stabilnost na Blakanu«.
Vučić je pitao zašto su usvajali amandmane.
»Htjeli ste da prikrijete pravu istinu da je rezolucija protiv jednog naroda. Imali smo presude i kazne, zašto sada otvarate stare rane iz politčkih razloga? Ovdje nije riječ o pomirenju, sjećanjima, ovo je nešto što će da otvori stare rane i napravi potpuni politički haos u regionu ali i u ovoj Sali«
Rekao je da ima poklon za predsjedavajućeg, ali pošto ne smije da raširi zastavu Srbije on će mu je donijeti.
Njegov govor ispraćen je aplauzom dijela prisutnih.
Pitao je zašto se ova rezolucija donosi baš sada.
„Nadam se da će svi genocidi po rezoluciji iz 2015. biti osuđeni uključujući i genocid učinjen prema srpskom narodu. Platili smo najveću cijenu u Drugom svjetskom ratu…“, rekao je Vučić.
Pitao je zašto u rezoluciji nema rečenice »podjednako žalimo za svim žrtvama« kako je rekla predstavnica Njemačke u uvodnom izlaganju.
»Zato što oni tako ne misle…Pitam velike i moćne, i arogantne, zašto vam je trebalo da vršite toliki pritisak na jednu malu državu kao što je Srbija, zašto ste prijetili državama koje niejsu htjele da podrže rezoluciju? Jesu li to evropske vrijednosti?«, pitao je Vučić.
Upozorio je da je ovo »Pandorina kutija« i da će se UN suočiti sa brojnim rezolucijama o genocidu.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je u UN da se poklonio žrtvama i položio cvijet u Srebenici za sve stradale Bošnjake.
On je pozvao sve članice UN da glasaju sve protiv rezolucije jer smatra da je visokopolitizovana.
„Zašto se donosi ova rezolucija?“, pitao je.
Dodao je da kada je riječ o individualnoj odgovornosti utvrđena je kroz optužnicfe i presude.
„»Nema nikavih pojedinačnih imena…zašto ovako uopšteno ako smo rezoluciju o genocidu širom svijeta donijeli 2015? Da li ova rezolucija donosi ikakvo pomirenje u BiH? Ne. U regionu? Ne, opšte ne“.
Pitao je Njemačku zašto su »krili sve pripreme ove rezolucije«.
Vanuatu, Antigva i Barbuda i Malavi povukli su kosponzorstvo rezolucije o Srebrenici.
Specijalna predstavnica Njemačke Antje Leendertse predstavila je Predlog rezolucije.
„Počinioci ovog čina genocida doveli su do tragične smrti žrtava i patnji njihovih porodica“, kazala je.
Rekla je da je genocid prepoznat kao takav od međunarodnih sudova i rezolucijom je predviđeno oznčavanje 11. jula kao međunarodnog dana sjećanja na genocid u Srebrenici.
„Rezolucija nije usmjerane ni protiv koga, ni protiv Srbije, cijenjene članice UN, već protiv počinilaca genocida. Zato pozivam sve da je podrže“, rekla je.
Podsjetila je da je Crna Gora amandmanima tražila da se podvuče da se krivica individualna i da se ne može pripisati niti jednoj vjerskoj ili etnučkoj grupi.
„Sigurni smo da će to doprinijeti da se izbjegnu pogrešna tumačenje i pozdravljamo doprinos Crne Gore“.
Rasprava o Predlogu rezolucije o genocidu u Srebrenici počela je pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija (UN).
Rezoluciju, kojom se predlaže da 11. jul bude proglašen Međunarodnim danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici i osuđuje negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca, predložili su Njemačka i Ruanda.
Sjednica Skupštine UN počela je minutom ćutanja povodom smrti iranskog predsjednika Ebrahim Raisi.