Cijene hrane i bezalkoholnih pića, u odnosu na decembar 2021. godine poskupile su 47 odsto, a značajno su porasle i cijene u restoranima i hotelima. Na pitanje da li bi država trebala da preduzme neke mjere u vezi sa ovim problemom, građani odgovaraju različito.
Podaci Monstata pokazuju da su u prethodne dvije godine, kako je izračunao portal Dan, rasle cijene mesa, šećera, džema, meda, čokolada i slatkiša. Na poskupljenja do kojih sve češće dolazi država, ako hoće, može uticati na više načina, objašnjava za našu televiziju novinar nedjeljnika „Monitor“ Zoran Radulović.
A Crna Gora bi mogla da se ugleda i na neke države iz regiona i Evrope otvarajući svoj lanac megamarketa, pojašnjava Radulović.
„Gdje bi praktično po principu samousluživanja, možda čak i u nekim većim i neuglednijim pakovanjima nego što smo to svakodnevno navikli jedna paleta osnovnih namirnica bila dostupna po cijenama za koje država tvrdi da su moguće“.
Od početka godine za građane u marketima, apotekama i drogerijama više nije dostupna ni akcija Stop inflaciji, kojom je bio obuhvaćen veliki broj proizvoda. Dolazak novih lanaca megamarketa, smatra Radulović, ne bi doprinio sniženju cijena.
„To je isto kao da pitate da li bi sad šesnaesta, sedamnaesta ili osamnaesta banka u Crnoj Gpri donijela niže kamate. U Belgiji imate četiri, pet banaka i kamate koje su niže nego u Crnoj Gori. Ne bi“, kazao je Radulović.
Stoga se pojedini građani uzdaju u nadležne.
A da li oni znaju šta treba da urade, mi danas nijesmo uspjeli da saznamo, jer su izostali odgovori iz ministarstva ekonomskog razvoja na ovu temu.
Iz resora kojim rukovodi Nik Đeljošaj ranije su rekli da neće produžavati akciju Stop inflaciji, već da će naći dugoročni mehanizme da zaustave prekomjeran rast cijena. Kada, nijesu precizirali.
